Pregeled nautičkog sektora

Od popratnih događanja u Biogradu posebno se istaknula odlična prezentacija u organiziaciji Ministarstva mora, prometa i infrastrukture te Ministarstva turizma, a to je bilo prvi puta da su prezentirani kompletni, detaljni podaci o domaćem nautičkom sektoru. Tako smo saznali da je domaća rekreativna flota u 2017. sadržavala 122.964 brodice i 2735 jahti (duljih od 12 metara), od kojih je doduše njih samo 55 dulje od 24, a tri dulje od 40 metara. Taj je broj u 2018. porastao za 1,32 % na ukupno 127.352 jahte i brodice.

Ipak, do 30. rujna 2018. zabilježen je za 3,1 % manji broj dolazaka stranih jahti i brodica (59.331) s obzirom na lani, dok je ukupan broj plovila u čarteru porastao za 267 odnosno 6,5 % te ih je sada 4375, a skromno je porastao i broj čarter gostiju za 1,17 % te njihovih noćenja za 1 %. Trend rasta broja plovila u posljednjih 15-tak godina vidljiv je i kod povećanja ukupnog broja brodica i jahti pod hrvatskom zastavom za 23,74 % s obzirom na 2004. (ukupno 102.916 plovila), dok povećanje broja dolazaka stranih plovila od 9,49 % ne prati isti tempo (2004. bilo ih je 54.187).

Značajan je porast od čak 37,45 % kod broja čarter plovila u usporedbi s 2013. godinom (3181 plovilo), no broj aktivnih čarter tvrtki porastao je minimalno, sa 877 na 882, iako je u međuvremenu 2015. pao na samo 605. Udjel nautičkog čartera u ukupnim noćenjima iznosi značajnih 3 % s 3,2 milijuna noćenja i 500.000 dolazaka u 2017. godini, što čarteru daje izniman značaj. Najveći broj tih noćenja ostvari se u Splitsko-dalmatinskoj županiji (čak 45 %), dok slijede Zadarska (21 %) te Šibensko-kninska županija (17 %). Vodeće države u čarteru prema broju noćenja su Njemačka (18 %), Austrija (13 %), UK (7 %) te, pomalo iznenađujuće, Češka (7 %) i Poljska (6 %), a slijedi Hrvatska s 5 %. Kod noćenja u čarteru mnogo je manje izražena sezonalnost (45 %) nego kod ostalih oblika noćenja (62 %), što znači da je sezona dolazaka dulja te s manje izraženim skokovima po mjesecima.

Zanimljiv je i broj od 140 luka nautičkog turizma sa 17.067 vezova u moru te 4610 na kopnu, a stalan je vez koristilo 13.433 plovila, domaćih 4944 te 6697 stranih. Godine 2007. broj vezova u moru bio je dosta manji - 15.834, dok je broj vezova na kopnu, iznenađujuće, bio veći - 5186. Najveći broj luka nautičkog turizma nalazi se u Zadarskoj županiji (33 %), a slijede Splitsko-dalmatinska i Primorsko-goranska županija (s po 19 %), Šibensko-kninska (15 %), Istarska (8 %) i Dubrovačko-neretvanska županija (6 %). U lukama otvorenima za javni promet postoji pak 21.635 komunalnih i 2857 nautičkih vezova, dok je procijenjeni broj vezova u sportskim lukama oko 7500.